25. veljače 2017

Kao i u svakom sportu i u brdskom biciklizmu susrećemo početničke greške. Što prije prođete te prepreke, to ćete prije potpuno uživati u čarima brdskog biciklizma.

Kao i u svakom sportu i u brdskom biciklizmu susrećemo početničke greške. Što prije prođete te prepreke, to ćete prije potpuno uživati u čarima brdskog biciklizma.

Greška br.1 – Prenisko postavljen sic

S preniskim sicom ograničavate snagu nožnih mišića za pola, kontrola nad biciklom će vam biti smanjena i na kraju, kad ojačate nastradati će vam koljena.
Podignite sic na takvu visinu tako da, kad vam je pedala na dnu okreta, koljeno bude lagano svinuto (nikako ne skroz ispruženo!). Ovo naravno ne vrijedi za vozače downhilla. Za vožnju bicikla vam ne moraju biti obe noge čvrsto na zemlji.

Greška br.2 – Lakše s kočnicama

Držite dva prsta na ručicama kočnica, ne cijelu ruku. Kad naiđu na prvi žešći dio staze, početnici panično zgrabe ručice cijelom rukom. Osim što je to jednosmjerna karta za let preko volana, s takvim grčevitim hvatom ručica kočnice i volana gubite kontrolu nad biciklom. Bez grča držite volan s malim prstom i prstenjakom, a kažiprst i srednji prst držite na ručicama kočnica.

Greška br.3 – Spuštanje s blokiranim kotačima

Nemojte vjerovati nikome tko kaže da je opasno koristiti prednju kočnicu. Ignorirajte one koji usporavaju samo zadnjim kotačem, koji na nizbrdici na kraju blokira i bicikl krene na sve strane, a uz to se uništava i staza. Prednja kočnica je ključni igrač na terenu. Skoro sva težina bicikla se prebacuje na prednji kotač pri kočenju i pri spuštanju nizbrdo.

Naučite koristiti prednju i zadnju kočnicu istovremeno. Zaštitite se od padova zbog paničnog kočenja tako da prednju kočnicu držite jednim prstom, a zadnju sa dva. Osluškujte gume i pazite na zvuk koji guma napravi kad zablokira i počne strugati po tlu, u tom slučaju samo malo popustite kočnicu kako bi se kotači nastavili okretati. Bez obzira koliko se sporo okretali, dokle god se kotači okreću, moguće je upravljati biciklom. Blokirani kotači ne mogu mijenjati smjer kretanja (ista stvar kao kod automobila).

Greška br.4 – Hodanje je OK

Sigurno ćete naići na dijelove staze koji su preteški za vašu vještinu upravljanja biciklom (u danom trenutku) Nema sramote u hodanju. U redu je prehodati škakljive dionice u početku. Kako ćete usavršavati svoje vještine upravljanja biciklom, svaki idući put pokušajte izvoziti što duži dio dionice koju prolazite hodajući. “Ratnici koji se bore i pobjegnu, prežive da bi se borili idući dan”.

Greška br.5 – Odustani

Jedan od uobičajenih uzroka padova pri spuštanju, je kad vozač shvati, da je spust po kojem je krenuo prestrm za njega, preplaši se i odskoči pred sic. Vozač je zablokirao obje kočnice i noge su mu udarile volan, bicikl se ukopava i lansira vozača preko volana niz brijeg. Kad se preplašite na strmom spustu izvucite jednu nogu iz pedale i siđite iza sica, koristeći ga kao uporište, naslonite trbuh na njega i maknite drugu nogu sa pedale. Isto tako se možete i vratiti na bicikl i nastaviti sa spuštanjem.

Greška br.6 – Zabundavanje

Debela pamučna odjeća može podići tjelesnu temperaturu bicikliste do zakuhavanja u 10 minuta. Oblačite odjeću od materijala koji odvlače vlagu od vašeg tijela, a koristite nylon ili Gore-Tex gornje dijelove (windbreakere) kako bi zadržali toplinu.

Savjet br.7 – Razmišljajte kao deva (Nije greška)

Vozač koji unosi dovoljno tekućine u organizam može intenzivno voziti oko 2 sata bez vode, nakon toga nastupaju prvi simptomi dehidracije. Čak i kad se sjete ponijeti vodu sa sobom, početnici rijetko unose tekućinu,  jer napor od vožnje bicikla potiskuje osjećaj žeđi. Namjestite sat da vam zvoni svakih 15 minuta i popijte vode barem toliko često, čak i za vrijeme hladnog vremena. Pojedite energetsku čokoladicu svakih 30 do 45 minuta tijekom svake vožnje koja traje više od jednog sata. Nećete imati osjećaj gladi, ali prisilite se nadopuniti energijom svoj organizam, to će vas spasiti od bolova u mišićima i patnje u kasnijim fazama vožnje.

Savjet Br.8 – Grbavcima zabranjeno

Isti oni vozači koji se trude sjediti što uspravnije na ravnim stazama, naginju se naprijed na strmim usponima. Krivo, treba opteretiti zadnji kotač kako bi on imao bolju trakciju kod uspinjanja, ali se neki toliko koncentriraju kako bi našli sto bolju liniju na stazi, da na kraju gledaju točno ispred prednjeg kotača. Sjednite bliže prednjem kraju sica i gledajte u točku udaljenu oko 4 metra ispred bicikla. Nagnite se prema natrag dovoljno da održavate trakciju na zadnjem kotaču dok ne osjetite da je prednji počeo lagano bježati (jer se izgubilo opterećenje na njemu). Nemojte se naginjati prema naprijed sve dok niste prošli vrh uspona jer ćete tako izgubiti trakciju na zadnjem kotaču i upropastiti uspon na samom kraju.

Greška br.9 – Ne juriti

Iskusni brdski biciklist može voziti dosta brzo čak i ako je u slaboj kondiciji. Nemojte pokušavati osvojiti zlatnu medalju na Olimpijadi prvi put kad dođete na stazu. Brdski biciklizam je toliko zabavan, da poželite pojuriti odmah na početku vožnje.

Oprez! Vaš organizam ima oko 10 minuta zaliha kisika i 45 minuta zaliha lako dostupnih ugljikohidrata uskladištenih u krvi i vitalnim organima, nakon toga vašem organizmu treba puno više napora da proizvede energiju. Sagorite li sve na početku vožnje, ostatak dana ćete biti papak. Krenite lagano u ritmu jogging-a, dok ne prođete pola predviđene vožnje.

Greška br.10 – Gledajte, evo padam!

Vaše oči su direktan produžetak vašeg mozga. Početnici pate od sindroma fiksiranja mete. Ako naiđu na veliki korijen ili kamen, gledati će u njega, ne znajući što učiniti i na kraju će se zabiti posred njega.

Zašto? Zato jer su oči tako usklađene sa mozgom, da će voditi vaše tijelo tamo gdje ste fokusirali pogled. Prisilite se da gledate u sigurne linije prolaza. Gledajte oko zavoja, ne preko strmih rubova, gledajte u prolaz između dva velika kamena. Shvatiti ćete. Ako stvarno želite završiti izvan staze ili među kamenjem, samo gledajte tamo i želja će vam se ispuniti.

Prati nas