Ljetna knjiga za planiranje jesenske ture. Ili odmah sada – Parenzana.
Parenzana, Porečanka ili Istranka samo su neka od imena bivše željeznice koja je od 1902. do 1935. godine funkcionirala od Trsta do Poreča. Izdavačka kuća Sidarta, proljetos je objavila najopsežniji vodič na 160 stranica.
Parenzana, Po poti stare železnice od Trsta do Poreča, prvi put je izašla na njemačkom jeziku. Izvorni naslov, izdan 2013. godine, je Die Parenzana. Gehen. Die RAD fahren von Triest bis Poreč.
Autor
Parenzanu, koja vodi kroz Italiju, Sloveniju i Hrvatsku, prevozio je i katalogizirao dr. Janko Ferk iz Celovca. Kao veliki znalac i istražitelj Habsburške Monarhije, točnom opisu biciklističke staze dodao je i bogatu povijesnu skicu izgradnje i događanja oko poznate istarske staze.
Samu turu možete prevoziti i u jednom komadu, ali Istra, slikovitost njenih sela i kamenih gradova, kombinacija triju kultura, blizina mora i mediteranska regija, doslovno zovu na višednevno biciklističko putovanje.
Knjiga je bogato opremljena fotografijama i arhivskim snimkama stare staze i krajeva oko nje.
Pregled sadržaja
U priručniku su opisane sve željezničke stanice. Ukupno ih je 35. Sljede sve zanimljivosti uz stazu. Ako spomenemo samo neke od njih, to su – Željeznički muzej u Trstu, Sečoveljske Solane, model lokomotive na bivšoj stanici Vižinada, Jama Baredine …
Slijedi kronološki presjek Parenzane. Što se sve događalo sa stazom u određenom razdoblju.
Dužina trase je 122,88 kilometra, najniža točka je u Milju, najviša kod Grožnjana, kad se podignemo na 293 metara nad morem. Staza u Sloveniji je asfaltirana, u Hrvatskoj makadamska s pojedinim asfaltiranim dijelovima. Vodi kroz osam tunela, preko 11 mostova i šest viadukta.
Knjiga dinamično prati slikovni i tekstovni opis trase, zajedno sa zemljovidima. Ne ide ni bez lokalne kulinarike – vina, tartufa i ulja. Na kraju se autor usredotočuje i na opis gradova, koje biciklisti posjete na trasi bivše željeznice – Trst, Milje, Izola, Portorož, Piran, Savudrija, Volpija, Buje, Grožnjan, Livade, Motovun, … i Poreč.
Najprikladniji početak trase je u Italiji u Miljama, ako krenete u Trstu (Campo Marzio), nećete doživjeti ništa posebno, osim previše prometa.
Kad je već slovenski dio pretežno asfaltiran, onda hrvatski dolazi do izražaja. Uglavnom u jesenskim i proljetnim mjesecima, a i brdski biciklisti vrlo rado voze po grožnjanskim stazicama. Od Grožnjana do Poreča je staza definitivno najslikovitija – istarsko slikovita. I na više dijelova je, barem pogledom, moguće dotaknuti more.
Ovdje bi valjalo napomenuti, da je u Sloveniji zbog radova trenutno zatvoren dio staze između Kopra i Milja. Više na rtvslo.si.
Preporučujemo?
Apsolutno! Priručnik je jedan od najboljih na svojem području. Opisi trase su slikoviti, precizni i sve je potpomognuto zemljovidima (da, ponekad umjesto navigacije dobro dođe i klasični zemljovid), iako u knjizi možete pronaći i ”slijedi GPS”. Sve je vrlo raznoliko, i knjižica pruža onu pravu motivaciju za jesensko ili proljetno brdsko bicikliranje. Bilo da odvozite samo dio ili pak cijelu stazu, ne zaboravite – Parenzana Janka Ferka je super.
Bez obzira da li ste brdski biciklist, ponekad za lijepo iskustvo nisu samo epski spustevi, povremeno dobro dođe i nešto malo drugačije.
Knjiga izdavačke kuće Sidarta.
