Lakše održavanje? Možda više prihvatljivo širem krugu vozača? Bliže “gradskim” MTB vozačima? Priča nije potpuno bez veze…
Bentonville, Arkansas, Sjedinjene Američke Države. Tamo, na periferiji grada, možeš pronaći asfaltne ili betonske trailove. Zabava za sve? Je li to samo produženi pump track ili nešto više? Ako u blizini nemaš šumu i brda, ovo je svakako jedno od rješenja da se MTB objekti dovedu u blizinu grada i to oni koji ne zahtijevaju pretjerano održavanje.
Približiti “MTB” trailove široj publici i istovremeno dovesti staze u središta gradova?
Možeš zamisliti mjesto ili grad, ili dio grada, gdje se lokalna cesta malo spušta, a pored nje ima dovoljno mjesta da se malo proširi nogostup, a dio ostaviti za flow, dvostruke skokove, valove… ali asfaltirani. Zabavno svakako, ali u smiuslu troškova neprihvatljivo. Sa stajališta održavanja svakako je jednostavnije. Bez blata i destrukcije svježe “ispeglanih” zavoja i dalje s mogućnošću postavljanja drvenih konstrukcija kao dodataka za one koji žele nešto više.
Trail vožnja pod svjetlima reflektora?
Naravno, to je moguće samo tamo gdje postoji ovakva infrastruktura. A ako osvijetlite nogostup i biciklističku stazu uz cestu, možete osvijetliti i stazu koja vijuga nekoliko metara dalje. Na ovaj način omogućena je i večernja vožnja za entuzijastične bicikliste, posebice one koji obožavaju “flow”. Pritom se mogu nagomilati i problemi jer ovakav poligon baš i nije primjeren biciklistu koji ispituje gravitacijske granice na gradskom biciklu i s dječjom sjedalicom. Ili za nadobudnog mladića na romobilu koji želi šarmirati svoje pratitelje na Instagramu, ali ozlijedi se tijekom svog manevra. Padovi na asfalt gotovo su uvijek teži nego na zemlji. To su samo neki od nedostataka postavljanja “urbane” MTB staze.
Odmak od pravog brdskog biciklizma?
Bez prirodnih staza, bez zemlje, bez kolovoza i prirodnih vlaka. Gdje onda leži taj iskonski kontakt s prirodom? Gdje su oni pogledi koji se otvaraju kad se popneš na brdo? Nema svatko priliku za udariti nekoliko stotina visinskih metara uzbrdo i onda se sa smiješkom kroz šumu spustiti u dolinu. A ipak? Hoćemo li stvarno asfaltirati svaki kolopvz? Nadajmo se da nećemo. Za urbanu zabavu imamo pump trackove, zar ne?
Graditelj pump trackova i staza i brdski biciklizam, Alliance ASE kaže:
Staze za brdski biciklizam bez “brake bumpova” i nepotrebnog održavanja oduvijek su bili mokri snovi mnogih brdskih biciklista i održavatelja. Asfaltiranje takvih trasa nije prikladno rješenje za prirodni okoliš zbog ekoloških, troškovnih, a često i tehničkih i korisničkih aspekata. Inače bi naši sjeverni susjedi već nekoliko godina vozili po asfaltnim stazama. Prednosti asfalta su izraženije na kraćim pojedinačnim stazama ili skill parkovima u urbanom okruženju gdje je održavanje minimalizirano.”
Andrej Žigon
