7. ožujka 2017

U brdskom biciklizmu, svaka disciplina ima svoja specifična sportska obilježja, različite fiziološke značajke ovisno o aktivnosti, kao i različite zahtjeve u trenažnom ili natjecateljskom dijelu. 

Fiziološke značajke

U brdskom biciklizmu, svaka disciplina ima svoja specifična sportska obilježja, različite fiziološke značajke ovisno o aktivnosti, kao i različite zahtjeve u trenažnom ili natjecateljskom dijelu. Motoričke sposobnosti (snaga, fleksibilnost, preciznost, ravnoteža, brzina, agilnost, koordinacija) omogućuju učinkovitu provedbu motoričke aktivnosti u odnosu na fizikalne parametre (prostor, vrijeme, sila).

Funkcionalne sposobnosti odgovorne su za transport i iskorištavanje energije u ljudskom organizmu ( “izdržljivost“, “kondicija“ ). Dijelimo ih na aerobne funkcionalne sposobnosti (sposobnost organizma da dopremi i potroši maksimalnu količinu kisika za dugotrajan mišićni rad) te se razvija dugotrajnim cikličkim aktivnostima malog i umjerenog inteziteta i anaerobne (sposobnost organizma da maksimalno iskoristi neanaerobne izvore energije za kratkotrajniji mišićni rad, dakle bez prisustva kisika). Aktivnostima visokog inteziteta utječemo na razvoj ove sposobnosti. Dominacija energetskih procesa ovisi o vrsti aktivnosti.

Cross-country (XC)

Metaboličke promjene kod vozača tijekom cross-country utrke uglavnom su podijeljene prema dominaciji energetskih procesa na aerobno-anaerobne.

Aerobni energetski procesi prisutni su kod nižeg inteziteta koji traje duže (od 2 minute pa do više sati), dok anaerobni dolaze do izražaja kod visokog inteziteta rada koji traje od 10 sekundi do 2 minute. Što je utrka kraća, veći je udio anaerobnog metabolizma (iako nikad ne prelazi više od 20%). U većini cross-country utrka na udio anaerobnog energetskog procesa otpada oko 5% od ukupnog vremena utrke, dok ostalo otpada na aerobni dio.

Anaerobni mehanizam dolazi do izražaja u fazi samog starta utrke, prilikom savladavanja kratkih uspona kao i u fazama dodatnog ubrzavanja.

Ovisno o zahtijevnosti utrke, kao i njezinih dionica potrebe za naporom konstantno se mijenjaju, a u skladu s tim i broj otkucaja srca u minuti. Kod dobro utreniranih biciklista ta vrijednost se uglavnom kreće oko 185 bpm. Činjenica je da razlike u samoj performansi utječu na srčanu frekvenciju. U treningu, fokus bi trebao biti na poboljšanju aerobne izdržljivosti, ne zanemarujući pri tom niti bitnu ulogu anaerobnih mehanizama koji omogućuju sportsku aktivnost visokog inteziteta kada je potrošnja kisika manja od potrebne.

Za poboljšanje aerobne izdržljivosti uz biciklizam možemo kombinirati i ostale aktivnosti (trčanje, plivanje, veslanje, aerobic…), bitno je samo zadržati veliki ekstenzitet (broj ponavljanja) a mali intezitet opterečenja. Kod razvoja anaerobne izdržljivosti, najčešće se kao aktivnost koristi trčanje visokog inteziteta, a mogu se koristiti i vanjska opterečenja (trčanje s teretom, uz kosinu i sl.).  

Ritam i snaga su brzina

Cross-country utrka također je zahtjevna u pogledu snage. Biciklisti voze relativno niskom kadencom (< 80rpm), uz veliki utrošak energije. Progresija ritma (kadence) prilikom utrke u cross-countryu varira između navedene stope od 80 okretaja u minuti (RPM – Revolutions Per Minute) i slobodnih faza. Da bi se biciklist nosio s potrebnim stupnjevima prijenosa tokom cijele utrke osim već navedenih funkcionalnih sposobnosti (“kondicija, “izdržljivost“), bitne su i motoričke sposobnosti kao što su brzina te maksimalna snaga za savladavanje vrlo strmih nagiba bilo na biciklu ili pješice.

Izdržljivost, snaga i brzina važni su faktori koji utječu na samu izvedbu kratkih uspona i ubrzanja. Na brzinu se može malo utjecati jer je genetski određena, i to samo kratkim i maksimalno intezivnim (brzim) kretnjama s dugim pauzama za oporavak organizma. Brzina se razvija na početku treninga kada je organizam odmoran. Kako bi se dobilo što “ekonomičnije“ ubrzanje, prilikom treninga često se radi na kontraktilnosti mišića koji sudjeluju u pedaliranju. Razlog tome leži u činjenici koliko je bitna sposobnost ponavljanja kratkih ubrzanja, tj. učestale potrebe za njima tokom utrke.

U brdskom biciklizmu mišići ruku kao i mišići trupa igraju veću ulogu nego li u cestovnom biciklizmu, tako da je i njihovo jačanje kroz trening snage izuzetno bitan. Različiti oblici snage razvijaju se različitim intenzitetima opterećenja (teret) – npr. maksimalna snaga se razvija najvećim mogućim opterećenjima, eksplozivna velikim, a repetitivna srednjim. Osim inteziteta različit je i  ekstenzitet opterećenja – npr. maksimalna i eksplozivna s manjim, a repetitivna sa znatno većim brojem ponavljanja.

XC je olimpijska MTB kraljica

Cross-country kao disciplina vrlo je zahtjevna u vidu koordinacije, jer vozači moraju biti u stanju savladavati strme uspone, a ujedno i biti spremni za teže dionice spusta. Za razvoj koordinacije koriste se što različitiji i složeniji motorički zadaci, česte izmjene strukture kretanja, izmjene samih uvjeta kao i novonastale situacije.

Poznavanje glavnih obilježja i strukture brdskog biciklizma, bitni su u dijelu planiranja i praćenja trenažnog procesa bilo na natjecateljskom ili rekreativnom nivou. Ona nam omogućuju pravilnu strukturalnu izvedbu same aktivnosti kao i uvid u faktore koji mogu utjecati na njenu kvalitetu. Općenito, faktori koji imaju utjecaj na perfomanse  vezani su uglavnom uz snagu, brzinu, fleksibilnost, koordinaciju i agilnost kao motoričke te izdržljivost (aerobna, anaerobna) kao funkcionalne sposobnosti.

Osim navedenog, što se tiče olimpijske discipline, brdsko biciklističkog XC-a, na razinu perfomansi utječe i psihološki profil osobe, kao i kognitivni i socijalni (društveni) čimbenici te vanjski faktori (bicikl-dijelovi, vrsta staze-duljina, oprema, vremenski uvjeti).

Prati nas