Iz dana u dan sve je više svijesti o dobrobitima i o brojnim razlozima za vožnju bicikla, pa je shodno tome i sve više biciklist(ic)a na našim stazama i cestama. Pitanje stoga više ne glasi zašto, već – kako najbolje početi voziti bicikl?
U prvom dijelu našeg sažetog vodiča za biciklist(ic)e početnike predstavili smo gradske, trekking, kros i MTB bicikle, a sada nastavljamo s popularnim formatima cestovnih, x-road i električnih bicikala.
Najvažnije vrste bicikala
Cestovni
U posljednje su vrijeme sve popularniji zahvaljujući globalizaciji profesionalnog cestovnog biciklizma. U pravilu dolaze s visokom cijenom, napravljeni su od naprednih materijala i dolaze sa skupljim komponentama.
Nisu pretjerano udobni jer je sve na njima podređeno učinkovitosti. Poželjno je imati bolju fizičku kondiciju i nisu predviđeni za uobičajene situacije poput vožnje na posao. U pravilu ih se koristi nekoliko puta tjedno, za treninge i utrke.
Gravel – avanturistički – ciklokros
Ovo je jedna od dvije kategorije koja u posljednje vrijeme doživljava sve veću popularnost u čitavom svijetu. Na neki način ona pomiruje razlike između cestovnih i brdskih bicikala tako što zadržava pojedine osobine jednih ili drugih. Dropbar upravljači, gume debele od 38 do 50 milimetara, izostanak suspenzijske vilice, dodatni prihvati za prtljažnike, nosače bidona i ostale opreme… Mogu služiti za commuting, avanture, bikepacking, treninge ili utrke. Prilično su svestrani.
Obzirom da su u pravilu predviđeni za dulje, pa čak i višednevne vožnje, a tek su nešto udobniji od cestovnih bicikala, preporučljivo je imati relativno dobru tjelesnu kondiciju i tehničku vještinu.
Ciklokros bicikli donekle su drugačiji jer su više orijentirani za treninge i utrke. Pogon im je smješten na nešto većoj udaljenosti od tla, međuosovinski razmak nešto je veći, a poželjno je da budu čim lakši, mada nisu predviđeni za vrlo strme uspone.
Električni
Još jedna kategorija bicikala koja u posljednjih nekoliko godina bilježi najveći porast popularnosti, pogotovo u zapadnoj Europi. Dolaze u svim oblicima: Gradski, MTB, cestovni, gravel, teretni, dječji…
Predviđeni su stoga za najširu publiku, ali u pravilu kupci su nešto dubljeg džepa, mada sve više europskih država i poslodavaca subvencionira nabavku električnih bicikala.
Iako se na prvu može činiti da za vožnju električnog bicikla nije potrebna nadprosječna tjelesna i tehnička sprema, to uopće ne mora biti tako. Govorimo naime o sustavu pedelec koji se nadovezuje na silu koju vozač isporučuje preko vlastitih nogu. Uz motor od 250 W snage i senzore koji mjere vozačevu silu, sustav postupno dodaje snagu koja otprilike odgovara snazi samoga vozača.
To znači da, ukoliko odabereš nizak stupanj asistencije, tvoj će udio sile biti relativno velik i uopće se nećeš odmoriti na svom električnom biciklu. Naravno, ovo vrijedi za vozače koji žele povećati doseg svoje elektro vožnje tako što će manje trošiti bateriju. Oni pak koji postave asistenciju na veću razinu, kraće će se i voziti.
Spomenuo sam i tehnički element. Naime kako na e-biciklu dobivaš jednu dodatnu „ljudsku snagu“, moraš paziti da te taj dodatni potisak ne zbaci s bicikla. Uglavnom, vožnja električnog bicikla nije jednostavna kako bi se mogla na prvi pogled činiti.
U slijedećem nastavku: Veličina i geometrija, materijal i komponente, odjeća, obuća, oprema…
Pročitaj i
Kako, a ne zašto početi voziti bicikl (1)
Najkorisnije mobilne aplikacije za brdske bicikliste
Kako spasiti život tubelessu
Bicikli se sve više kradu, sigurnost je važnija no ikad
Foto: Giant Bicycles
